Svjetski dan šuma proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2012. godine. Od tada se on obilježava svake godine na 21. Marta, s ciljem podizanja svijesti o važnosti svih vrsta šuma. Na Svjetski dan šuma zemlje se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju šume i drveće, kao što su npr. kampanje sadnje drveća, čišćenja šuma od smeća, edukativna kampanja ...
Šume na palneti Zemlji su ugrožene. Gubitak šuma nastavitće se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Šume su danas ugrožene bespravnim sječama, deforestacijom radi dobijanja poljoprivrednog zemljišta, od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, insekata, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kišai dr.
Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 miliona hektara šume. Oko 20 % emisije stakleničkih plinova u svijetu, prouzrokuju klimatske promjene, koje su izazvane krčenjem šuma.
I uprkos svim tim neprocjenjivim ekološkim, sociološkim, i ekonomskim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.
Od ukupnepovršine Bosne I Hercegovine na šume i šumska zemljišta otpada 63,3 % ili 3.231.500 hektara. Od toga u državnom vlasništvu je 2.259.900 hektaraili 69,9 %, a u privatnom vlasništvu 971.600 hektaraili 30,1 %. Iz ovih podataka proizilazi da Bosna i Hercegovina spada u red šumovitijih zemalja u Evropi. ( preliminarni rezultati Druge iventure šuma na velikim površinama u BiH, 2006 – 2008). Šume BiH su prirodnog porijekla I kao takve su bogate genofondom i biodiverzitetom flore i fune sa izraženim ekološkim, sociološkim I ekonomskim opštekorisnim funkcijama. One imaju svoje kakakeristične geomorfološke, hidrološke i vegetacijske karakteristike na osnovu kojih se svrstavaju među najvrednije šume Evrope. Šume BiH su karakteristične i po tome što su u predhodnom periodu određene površine šuma izdvojene i zaštićene kroz različite oblike zaštite kao što su: Prašume, Nacionalni parkovi, Spomenici prirode, Zaštićeni pejzaži i drugioblici zaštite. U BiH je ukupno izdvojeno i zaštićeno ukupno 162.145,23 hektaraili 3,17% .
Šume u Bosni i Hercegovini se nalaze u jednom nezadovoljavajućem sanju. To patološko stanje šuma se reflektuje zbog poremećene biološke ravnoteže u šumskom eko – sistemu i nepostojanja uređene politike gospodarenja šumama u Federaciji BiH i na nivou države Bosne i Hercegovine. Šume u BiH kao složen eko – sistem bi se sigurno izborile same za svoje normalno zdrvastveno stanje da čovjek nije svojim bahatim odnosom prema šumi odmogao i narušio biološku ravnotežu.
Federacija BiH od kraja 2009 godine do danas nema Zakona o šumama dok Entitet Republka Srpska ima Zakon o šumama. Nepostojanje nikakvog propisa na nivou BiH koji bi uređivao nužna pitanja kao naprimjer, pitanje monitoringa zdravstvenog stanja šuma, provođenje preventivnih i repesivnih mjera integralne zaštite šuma, ima za posljedicu nezadovoljavajuće zdravstveno stanje šuma i gubljenja pojedinih vrijednosti opštekorisnih funkcija šuma ovog najvažnijeg prirodnog resursa čime je čovjekov život u BiH ugrožen. Nepostojanje navedenih krovnih Zakona o šumama za posljedicu ima neuređeno upravljanje, korištenje i nadzor nad šumama u BiH i Federaciji BiH. U FBiH se gospodari na osnovu kantonalnih Zakona o šumama koji su nedovoljni da riješe neka opšta pitanja iz gospodarenja sa šumama(planiranje, zaštita, uzgajanje...). Institucije BiH još nisu objavile rezultatete II Iventure šuma u BiH (2006-2008.g.),a institucije FBiH još nisu usvojile Program razvoja šumarstva FBiH koji je završen 2013.g.. Navedeni dokumenti su ključni jer se na osnovu njih definišu smjernice za izradu strateških dokumenata u gospodarenju sa šumama i donošenju normativnih akata-propisa koji daju potrebni okvir za gospodarenje šumama. Šume Bosne i Hercegovine su preumorne od previšeg uzimanja a nikakvih ulaganja, vraćanje previše oduzetog u dugom historijskom periodu od Austro – Ugarske do danas.
Površina šuma Tuzlanskog kantona iznosi 117.000 hektara šuma ili 44% u odnosu na ukupnu površinu kantona. Od toga površina Državnih šuma je 73.000 hektara a privatnih 44.000 hektara. Miniranih površina u Državnim šumama je 10.071 ha ili 13,8 % što predstavlja problem u gospodarenju sa šumama. Sa Državnim šumama gospodari JP „Šume Tuzlanskog kantona“ DD kao odgovorni korisnik šuma u pogledu realizacije Planova gospodarenja sa šumama. Državne šume Tuzlanskog kantona su certificirane, tj. posjeduju FSCTM (Forest Stewardship Council), koji potvrđuje da se sa šumama gospodari na principima održivog gospodarenja. U cilju zaštite svih posebnih identifikovanih vrijednosti Tuzlanskih šuma izdvojene i proglašene su određene površine šuma sa raznim stepenima zaštite kao prašuma „Mačen do“, Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ i druge, koje je preduzeće u postupku certificiranja svrstao u šume HCVF (High Conservation Values Forests), šume visoke zaštitne vrijednosti sa kojima se posebno gospodari a čija površina iznosi 14.039,31 hektara ili 19,23%...Ovaj podatak govori da je Tuzlanski kanton ispunio procenat zaštite(18,5%) koji je predviđen u Prostornom planu FBiH(2008-2028.)
Ovogodišnji Sjetski dan šuma se obilježava pod sloganom, „Šume i hrana“. Budućnost hrane počinje u šumama! Šume su stubovi globalne sigurnosti hrane i prehrane, od kojih žive milioni porodica. Oni osiguravaju osnovne namirnice kao što su voće, sjemenke, korijenje i divljač, temeljne resurse za autohtone i ruralne zajednice.
JP „Šume TK“ DD Kladanj u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona će obilježiti Svjetski dan šuma 21. Mart i 22. April –Svjetski dan planete zemlje sa projektom pod nazivom, „Dah za budućnost“. Projekat će se realizirati u osnovnim školama na području Tuzlanskog kantona sadnjom sadnica u dvorištima škola i održavanjem ekološkog časa na temu: uloga i značaj šumskog ekosistema u zaštiti planete zemlje!
JP „Šume TK“ DD Kladanj poziva, nadležne institutice svih nivoa vlasti, obrazovne institucije, udruženja građana, korisnike šuma – preduzeća, medije i ostale građane da na prigodan način obilježe Svjetski dan šuma i daju svoj doprinos o podizanju svijesti o značaju šuma.
Svim ljubiteljima prirode želimo sretan i uspješan 21. Mart, Svjetski dan šuma!